-
Description
Ulje čajevca se dobiva iz lišća drveta Melaleuca alternifolia, koje raste na sjevernoj obali New South Wales u Australiji.
Melaleuca alternifolia je drvo visoko 7 metara sa uskim mekanim lišćem i bijelim ili žućkastim cvjetovima.
Raste u relativno malom području New South Wales u Australije, na močvarnom niskom zemljištu.
Ovo ulje se dobiva destilacijom pomoću vodene pare iz listova i grančica drveta. Koristi se u medicinske i kozmetičke svrhe.
Ulje čajevca ili ulje melaleuca je eterično ulje koje ima prozračnu, ponekad blijedo-zlatnu boju i svježi miris sličan mirisu kamfora. Ulje čajevca već odavno primjenjuju australijski urođenici. Bundjalunge (naseljenici istočne Australije) koristili su čajno drvo kao tradicionalni lijek.
Udisali bi paru ulja iz zgnječenog lišća čajnog drveta da bi izliječili kašalj i prehladu. Stavljali bi svježe lišće na rane, a otopinu koristili za prehladu i kožne bolesti.
Kada se 1770 godine Kapetan James Cook iskrcao u Botany Bay, putovao je duž obale New South Wales. Naišao je na šume prekrasnog drveća sa ljepljivim mirišljavim lišćem. Posada kapetana Cooka od lišća je pravila mirišljavi čaj (zbog čega je čajevac i dobio svoje ime).
Cook nije znao da je lišće čajevca, kao i vode laguna oko kojih je raslo čajno drvo, imalo neobična ljekovita svojstva.
Ulje čajnog drveta koristili su Australijski vojnici u Prvom Svjetskom ratu za dezinfekciju rana. Moderna istraživanja su potvrdila neuobičajena svojstva melaleuca alternifolia, što je pokrenulo interes prema ovoj biljci.
Zbog neuobičajenih ljekovitih svojstva čajevca, herbalisti su ga prozvali "Australijskim čudom".
Djelovanje:
- protiv parazita
- protiv virusa i bakterija
- protiv gljivica
- za jačanje imuniteta
Ulje čajevca aktivno je protiv:
- Gram pozitivnih bakterija:Bacillus cereus, Bacillus subtilis, Beta haemolytic streptococcus, Corynebacterium spp, Enterococcus faecalis Micrococcus luteus, Propionibacterium acne,Methicillin rezistentnih Staphyloccus aureus, Staphylococcus aureus (NCTC 4163) ,Staphylococcus epidermidis, Streptococcus agalactiae, Streptococcus faecalis, Streptococcus pneumoniae, Streptococcus pyogenes
- Gram negativnih bakterija:Citrobacter soo, Enterobacter aerogenes, Escherichia coli, Klebsiella pneaumonia, Legionella spp. Proteus mirabilis, Proteus vulgaris, Pseudomonas aeruginosa(ATCC 9027), Pseudomonas putida , Serratia marcescens, Shigella sonnei
- Gljivica i plijesni:Aspergillus niger, Aspergillus flavus, Candida albicans, Microsporum canis, Microsporum gypseum, Trichophyton mentagrophytes, Thermoactinomycetes vulgarus,Pityrosporum ovale, Trichophyton rubrum, Lysteria monocytogenes
- Virusa:Herpes simplex
